Home » Glavobolja.com » Što je glavobolja?

0

sto-je-glavoboljaPod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna, ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Vrlo često je popratni simptom mnogih bolesti. Koliko puta ste rekli “Boli me glava” i dalje nastavili raditi i živjeti kao da se ništa ne događa. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života. Istodobno, glavobolja je problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se bolesnici koje muči kronična glavobolja ili se javljaju zbog akutne, jake glavobolje s burnim početkom. Takva glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i teških bolesti i takve je bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.

Općenito je bol, kaže se, jedan od “prirodnih najranijih znakova bolesti” i po njemu ljudi prosuđuju prisutnost bolesti. Zbog boli kao prvog simptoma, bez obzira na različitu prirodu, mjesto i uzrok bola, javlja se oko polovice svih bolesnika koji dolaze liječniku te je rješavanje simptoma boli za liječnika posebno važan problem. Dugotrajna bol kod tzv. kroničnih bolnih sindroma, nije samo problem u smislu njenog liječenja, već predstavlja i ekonomski problem, a glavobolja je jedna od najčešćih bolnih manifestacija.

Iako je glavobolja tako čest simptom i čini se, da se kod svakog čovjeka javi barem jedanput tijekom života, srećom većina glavobolja nije znak neke opasne bolesti, već ih je 90% simptom blagog poremećaja koji se relativno lako može odkloniti.

Smatra se da 15-20% svih ljudi pati trajno ili češće povremeno od glavobolje. Pojava glavobolje najčešća je u drugoj životnoj dobi (između 25 i 65 godina života). Učestalost glavobolje osim o dobi, ovisi o spolu (žene češće pate od glavobolje), o sredini u kojoj osoba živi (češće su glavobolje u urbanoj populaciji i u populaciji razvijenog svijeta), te o zanimanju osobe (glavobolje su češće u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i koncentracijom).

Ishodišta boli u glavi

Bol – glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koje imaju osjetne tj. senzitivne završetke za bol, a to su:

  • koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze
  • periost kosti (pokosnica), oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine
  • velike arterije
  • velike vene i venski sinusi
  • dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature
  • osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji

Ostale strukture, kao kosti, meke moždane ovojnice, motorni živci te najveći dio moždanog tkiva ne mogu reagirati pojavom boli.

Bol – glavobolja pojavljuje se samo u određenim uvjetima, u kojima dolazi do promjene položaja ili stanja u bolno osjetljivim strukturamai traje dok postoji taj uzrok. Bol prestaje kada promjena položaja ili stanja prestaje spontano ili pod utjecajem liječenja.

Klasifikacija glavobolja

  • pulzirajuća bol (bolne senzacije sinkrone s pulsom) – ishodište boli su arterije, boli su umjerenog do jakog intenziteta
  • munjeviti, sijevajući žigovi, neuralgična bol – bolna senzacija je vrlo jaka, traje više sekundi, a potom potpuno prestaje, da bi se poslije nekog vremena ponovo javila, ishodište je osjetni živac
  • tišteća, pritiskajuća bol – umjerenog je intenziteta, slabo lokalizirana, gotovo nikada ne prestaje, iako varira u intenzitetu, ishodište joj je mišić, sluznica, ovojnice
  • bol poput žarenja, paljenja – snažna bol, izrazito neprijatna, ishodište su joj simpatički ili parasimtpatički živci, te dogovarajuće strukture

Glavobolja s obzirom na trajanje može biti:

  • trajna – s oscilacijama u intenzitetu,
  • periodična – s manje ili više regularnom pojavom napada glavobolje po pravilu jednog tipa,
  • progresivna – tijekom vremena glavobolja se pojačava i
  • povremena – napadi bola pojavljuju se povremeno u serijama, da bi poslije perioda napada nastao duži mirni period

Popratne pojave mogu biti vrlo različiti simptomi, ali i znaci koji mogu, ali ne moraju, biti karakteristični za pojedini oblik glavobolje.

Čimbenici koji dovode do pojave boli, odnosno do nadražaja živčanih struktura osjetljivih na bol mogu biti:

  • mehanički (pritisak, istezanje)
  • fizički (promjena temperature, električna struja) i najčešće
  • kemijski (egzogeni ili endogeni)

Uzroci glavobolje

Glavobolja se često javlja kod promjene vremena, ima puno ljudi koji su tzv. meteoropati, koji su posebno osjetljivi na promjenu vremenskih fronti, na promjene tlaka u zraku, glavobolje se javljaju pred promjenu vremena, kod nadolazećih ciklona ili anticiklona, posebno često kod niskog tlaka u zraku, koji osim glavobolje, može uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju.

Često se glavobolja može javiti zbog specifične prehrane ili određenih navika, kod osoba koje se neredovito hrane, dulje su vremena bez hrane ili preskaču obroke, posebno ako su na različitim dijetama za mršavljenje, a katkad i u svezi s uzimanjem pojedinih namirnica koje pogoduju nastanku glavobolje. To je posebno često kod migrene, gdje se često opisuje povezanost nastanka napadaja migrene s određenom hranom odnosno pićem. Migrena (dobroćudna, ponavljajuća, pulzirajuća bol polovice glave) je najduže poznata i najčešća glavobolja, koja se javlja periodično, od nje pati 8 do 20% pučanstva. Kao važni faktori u nastanku migrene navode se uz prehranu, stres, umor, način življenja, hormoni, meteorološki uvjeti.

I pijenje alkohola, posebno prekomjerno, može izazvati glavobolju, a posebno često glavobolja može biti izazvana pušenjem, jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak.

Glavobolja može biti i prateći simptom poremećaja u organima koji su smješteni u glavi, npr. glavobolja uzrokovana vidnim poremećajima kao što su smetnje refrakcije, kad bolesnik zbog dalekovidnosti, kratkovidnosti ili slabovidnosti treba naočale, a ne nosi ih, ili mu nisu dobre. I kontaktne leće, također, mogu uzrokovati glavobolje, a i pojedine upalne i degenerativne bolesti očiju kao i povišeni očni tlak, kad treba svakako zatražiti savjet liječnika specijaliste za očne bolesti. Te se glavobolje obično javljaju sprijeda, u području čela ili očiju, no katkad se mogu javljati i u dubini glave. Mogu biti povezane s duljim čitanjem ili izlaganjem jačim svjetlosnim stimulusima, ali ne moraju.

Različite promjene i bolesti uha, nosa i grla, kao što je npr. upala sinusa može biti uzrok glavobolje, a također i upala sluznice nosa, kao i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade (septum). Bol se može prenijeti od uha, kod akutne ili kronične upale uha, a liječenje u svim tim slučajevima spada u domenu liječnika specijaliste za uho, grlo i nos.

Bol u području lica može koji put biti uzrokovana i s problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba, upale zubnog mesa, različite smetnje kod žvakanja i ugriza, a to je svakako predmet liječenja stomatologa.

U području lica i glave javljaju se i neuralgični bolovi, tzv. neuraglije, dakle bolovi uzrokovani iritacijom u području živca, koji je odgovoran za prenos podražaja u tom području, a obično su te neuralgije uzrokovane virusnom upalom, različitim toksičnim poremećajima, a koji puta se pravi uzrok niti ne može ustanoviti. To su vrlo jaki bolovi, koji se javljaju u napadajima, uvijek na istom mjestu, a liječenje je dugotrajno i uporno.

Smetnje moždane cirkulacije također često uzrokuju glavobolju, često su povezane i sa degenerativnim promjenama na vratnoj kralješnici, a i kod moždanog udara i prsnuća aneurizme, glavobolja može biti prvi znak bolesti, no tada se glavobolja javlja naglo, uvijek praćena i drugim neurološkim simptomima.

Često glavobolje mogu biti uzrokovane promjenama krvnog tlaka. I povišen krvni tlak, a i snižen krvni tlak mogu biti uzrokom glavobolje.

Naglo nastala glavobolja, koja je praćena i povraćanjem i uz koju bolesnika smeta svjetlo, obično je znak upale moždanih ovojnica, dakle meningitisa, a intenzivne glavobolje, praćene neurološkim ispadima kao što su smetnje vida, trnci i slabost u rukama ili nogama, smetnje govora, mogu biti prvi znak upale mozga, tzv. encefalitisa. To su hitna stanja, koja zahtijevaju hitnu obradu i liječenje, jasno u bolničkim uvjetima.

Glavobolje mogu biti povezane sa ranijom povredom tj. traumom glave pa govorimo o posttraumatskim glavoboljama.

Glavobolje tenzijskog tipa, ranije su se nazivale neurotične glavobolje, posljedica su stresa i načina života a posljedično dolazi do mišićne napetosti i bolova.

Ponekad uzrokom glavobolje mogu biti metabolički poremećaji, ili pak glavobolja može biti posljedica uzimanja nekih supstancija, lijekova ili prestankom njihova uzimanja.

Tumori mozga bilo dobroćudni ili zloćudni mogu uzrokovati glavobolje koje su posljedica pritiska ili istezanja struktura osjetljivih na bol. Javljaju se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami. Često je glavobolja pulzirajuća ili “paleća”, postupno se pojačava, naizraženija je rano ujutro, ponekad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje kao što su tjelesni napor, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, koitus (snošaj). Osim glavobolje za tumore mozga karakterističan je znak i povraćanje te promjene na očnoj pozadini u smislu tzv. zastojne papile koja se može ustanoviti jedino pregledom očne pozadine.

Iz ovog kratkog prikaza vidljivo je da najrazličitija stanja u organizmu i izvan njega, mogu uzrokovati glavobolju, ali na sreću više od 90% glavobolja, nije posljedica organskog poremećaja već su im najčešći uzrok psihosomatske smetnje izazvane, primjerice, nedostatkom sna, profesionalnim poteškoćama, strahom od neuspjeha a i mnogim konfliktnim situacijama u krugu obitelji ili na radnome mjestu.

Liječenje glavobolja

Ovisno o uzroku i vrsti glavobolje liječenje je različito. Većina glavobolja je prolaznog karaktera i spontano prolazi, ponekad i bez specifične terapije.

Prvenstveno je potrebno ustanoviti uzrok glavobolje i otkloniti ga. Najčešće pomažu različiti lijekovi protiv bolova, promjena načina života, psihoterapija ili psihofarmaci, fizikalna terapija, lijekovi protiv upale. Iznimno je potrebno kiruško liječenje (od strane ORL specijaliste, maksilofacijalnog kirurga, okuliste, neurokirurga) ili pak stomatološki tretman. Ukoliko je uzrok glavobolje specifično neurološke prirode liječenje je u domeni neurologa i također ovisi o vrsti i uzroku glavobolje. Osim lijekova protiv bolova, od koristi mogu biti i sedativi, lijekovi za opuštanje mišića, zatim lijekovi koji smanjuju moždanu oteklinu, antiepileptici, lijekovi koji djeluju na krvni tlak, ili različiti lijekovi koji djeluju na moždanu cirkulaciju. Ponekad pomaže i akupunktura.

Autorice članka su
Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med.
Mr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med.

Preuzeto sa stranice www.cybermed.hr

Leave a Reply

Kako bi poslali komentar dokažite da niste spam robot i upišite ispod odgovor na sjledeće pitanje.

Zbrojite dva i 2 i upišite rezultat brojem